Tko je izmislio usisavač?

Trenutno sam u novom stanu bez usisavača. Odlučila sam da pored svih stvari na koje sam u zadnje vrijeme potrošila novce, ne moram još i na usisavač, odnosno da to može pričekati. Mest ću kao u dobra stara vremena. Ideja se činila dobrom do prvog metenja. Fali mi usisavač!

Vacuum-cleaner

Usisavač uzimamo zdravo za gotovo od 1860. godine kada da je napravio Daniel Hess iz SAD-a, te ga nazvao “carpet sweeper”. Kao i kod mnogih novih stvari, prvi usisavač je bio prilično velik, težak, nezgrapan, a njegov mehanizam je bio prilično složen. Prvim usisavačima se upravljalo ručno, da bi naposlijetku John H Thurman napravio motoriziranu verziju pogonjenu naftom, koja se ipak nije pokazala uspješnom. Thurman je usluge svojeg usisavača nudio u lokalnim novinama za 4$ po čišćenju. Da, ti usisavači su bili preveliki i preskupi za obične ljude.

Prvi usisavač koji je bio pogodan za masovnu proizvodnju i prodaju bio je usisavač Waltera Griffithsa iz 1905. godine.

Cijela priča je krenula nabolje 1921. godine s Electroluxom i njihovim V modelom koji je klizio po podu pomoću metalnih kotačića. Taj model je postao prototip za daljnje usisavače.

O temi pročitaj više ovdje.

Znate li da postoji cijela web stranica posvećena usisavačima? 🙂 Pogledajte ovdje.

 

 

Advertisements

Halloween :)

Jučer smo proslavili Halloween. Grad je bio prepun maskiranih ljudi, bundeva i smijeha. Čak se i klinci sada maskiraju. Kad sam ja bila klinka, nitko nije ni znao za Halloween jer je to američki blagdan koji je relativno nedavno postao popularan kod nas, ali i drugdje u Europi i to, naravno, zahvaljujući sveopćoj amerikanizaciji svijeta.

Iako nemamo Halloween kao takav, imamo Dan Svih svetih, koji je u svoj suštiti isto, ali bez maskiranja, koje je kod nas rezervirano za veljaču, odnosno za karneval. Naziv blagdana Halloween zapravo je kratica punog naziva All Hallow’s Eve što znači Dan Svih svetih.

Halloween-Hero-1-A

Pa kako je došlo do ovog blagdana tijekom kojeg se sjećamo svih svojih pokojnih? Kao i kod mnogih drugih kršćanskih blagdana, i ovaj ima pogansko porijeklo. Pogledaj video.

Tradicija je stara oko 2000 godina i pripisuje se Keltima koji su 01. studenog slavili praznik pod nazivom Samhain. Naime, vjerovalo se da se dan prije tog datuma, mrtvi vraćaju u vidu duhova. Na pragu bi im ostavili hranu i piće, te bi se maskirali u duhove kad bi izišli iz kuće tako da se uklope 🙂

U 8.st. Crkva je taj praznik zamijenila s kršćanskim Danom Svih svetih. Običaj maskiranja u zamjenu za hranu (danas slatkiše) potječe iz Engleske, gdje bi maskirani išli od kuće do kuće, pjevali ili recitirali poeziju te bi zauzvrat bili počašćeni.

 

 

 

 

Tko je prvi napravio kečap?

Ima ga gotovo u svakom kućanstvu, pogotovo u SAD-u, nezamjenjivi je sastojak pizze, hamburgera i raznih sendviča. Kad bi nasumice pitali ljude što misle gdje se kečap prvi puta počeo koristiti, vjerujem da bi većina rekla SAD. Međutim, odgovor nije posve točan, ali blizu je. Početak je doista posve neočekivan -u Kini. Također, zapanjuje da priča u početku nema veze s rajčicama.

Stvar ide ovako…u 17. stoljeću su misionaru na području Kine uživali u lokalnom umaku kojeg su nazivali, manje-više kečap. Umak su radili od usoljene ribe u salamuri i začina. Druga varijanta govori da riječ potječe iz vijetnamskog jezika, a zanimljivo je da se u Indoneziji također koristi slična riječ koja znači umak.

tomato sauce

Dakle, sve je počelo od slane usitnjene ribe. Umak je kasnije u Europi bio poznat pod nazivom high East-India Sauce, a u 18. stoljeću bio je prilično popularan tako da se počeo masovnije proizvoditi i raditi razne varijacije, odnosno dodavati razni sastojci, primjerice gljive, orasi, bijelo vino itd, ali u osnovi je bila riba.
Kečar kojeg danas znamo zaista se počeo proizvoditi prvo u Americi, i to nakon što se ustalila sadnja rajčice i osmislio način njenog konzerviranja-naravno kuhanje i pasiranje.
 Godine 1801., navodno se prvi put proizveo kečap kakv ga danas znamo, tako da se dodao šećer.
1876 kompanija Heinz predstavlja svoj Tomato Ketchup i ostalo je povijet.

Tko je izmislio uređaj za naplaćivanje parkiranja?

Ma ja se pitam tko se uopće sjetio naplaćivati parking? 🙂 No dobro, danas se ipak nećemo baviti temom samog parkiranja, već uređaja za naplaćivanje parkinga.

Prvi takav uređaj instaliran je 16.07.1935 godine u Oklahoma Cityju. Naime, 20ih godina nije bilo regulacije parkiranja, što je, pogađate, izazivalo kaos i zakrčenje gradskih površina. Rješenje je donio Carl Magee koji je na Sveučilištu u Oklahomi organizirao natječaj za dizajniranje uređaja za naplaćivanje parking, koji je ograničavao vrijeme parkiranja. Bilo je prilično izazovno napraviti jedan takav uređaj, budući da je trebao ostati funkcionalan u različitim vremenskim uvjetima, biti dovoljno čvrst i otporan na iživljavanje vandala, te povoljan. Nažalost, niti jedan student nije uspio zadovoljiti sve navedene uvjete.

index

Budući da je natječaj propao,Carl Magee je naznačio dva bivša studenata navedenog sveučilišta, Holger George Thuessena i Gerald A. Halea, da naprave taj uređaj. Na projektu su počeli raditi 1935. godine, a prvi uređaj kojeg su napravili zvao se The Black Maria (Crna Maria). Nakon toga, Magee je patentirao vlastiti uređaj, napravljen na osnovi The Black Maria.

Ipak, Magee nije jedini, niti prvi koje je patentirao taj uređaj. Naime, 1928. godine, Roger W. Babson je patentirao ideju za uređaj za parkiranje koji bi se napajao energijom parkiranih automobila. Taj patent nikad nije doživio svoju realizaciju te je sve ostalo na razini ideje.

 

 

Tko je izmislio žvakaće gume?

I tako ja šećem neki dan i na tenisicu mi se zaljepi svježe bačena neon zelena žvakaća, vjerojatno Hubba Bubba. Rastezala sam ju par metara dok nisam skužila, a onda ju mukom skidala. Djeco draga, ne bacajte žvakaće po cesti…niti išta drugo.

Dakle, tko je izmislio tu stvarčicu? Da pogađate, zasigurno bi rekli, Ameri. E pa bili biste u pravu. Povijet žvakaće kakvu danas znamo, počinje sa Frank Fleerom i Peter Meijerom, vlasnicima tvornice Fleer Chewing Gum Company iz Philadephie, koji su početkom 20 stoljeća (1906. g.) napravili prvu žvakaću gumu. Međutim, ta prva verzija žvakaće bila je preljepljiva da bi se mogla žvakati te time ju nisu mogli plasirati na tržište. Tek 1928., Walter E. Diemer, računovođa u spomenutoj tvornici, izmislio je pravu žvakaću. Naime, u slobodno se vrijeme volio poigrati sa sastojcima žvakaće gume. Kao i kod mnogih drugih izuma, to je bilo slučajno, rekao je Walter. Dok je pokušavao napraviti nešto što je zamislio, ispalo je nešto sasvim drugo, ali uspješno!

žvalaća

Dodao je ružičastu boju te ju je prodao marketu pod nazivom double bubble. Walter, na svoju žalost, nikada nije imao patent za žvakaću niti je ikad dobio ikakve novce od toga. Fleer kompanija je uzela Walterov recept za žvakaću, a sam se Walter brinuo za promociju te je prodavače podučavao kako da napušu balone. Na kraju je postao potpredsjednik Fleer kompanije.

1975. godine Lifesavers Company je poboljšala proizvod. Napravili su mekanu žvakaću gumu – bubble gums. Ubrzo su brandovi kao što je Hubba Bubba i Bubblicious ušli na tržište te su redefinirali pojam žvakaće gume.

 

Tko je izmislio banke?

Vjerujem da mnogi često pomisle kako bi najradije da nema banaka, kartica, kredita, minusa i svega onoga što nam zagorčava život jer jednostavno ne možemo reći ne zaduživanju. No dobro, do nekih stvari se baš i ne bi moglo doći bez zaduživanja. To je neka druga priča. Danas ćemo saznati kako se razvijao sustav banaka.

Novac, odnosno vrijedni predmeti uvijek su bili mamac za krađe, pa da se to spriječi, u 18. st. pr. Kr., čuvalo ih se u najsigurnijoj građevini koja je tada postojala – u hramovima. A kako ti vrijedni predmeti ne bi samo ležali i skupljali prašinu, svećenici su ih počeli posuđivati uz kamate. To je zabilježeno u Babilonu za vrijeme cara Hamurabija, te time počinje priča o bankama.

banka

Grci su cijeli priču unaprijedili do sustava kakvog danas poznajemo. Poduzetnici, hramovi i javna tijela posuđivali su građanima novac, nudili usluge čuvanja novca, mijenjanja valuta te su također testirali težinu i čistoću kovanica. Isti sustav preuzeli su Rimljani. Nakon pada Rimskog Carstva, pod utjecajem kršćanstva koje je osuđivalo bavljenje tom djelatnošću, banke na kratko usporavaju svoje poslovanje i razvoj.

Iako se bankarstvom nisu bavili kršćani, ne znači da nije bilo drugih koji su rado preuzeli business. Židovi su se ubrzo jako dobro snašli u ovoj ulozi. Zbog toga su često bili na meti ogovaranja i netrpeljivosti, baš kao i Templari koji su bili bankari za one dubljeg džepa.

Tokom 13. i 14. st., posao preuzimaju Lombardi, tj. Talijani sa sjevera Italije. Budući da je zelenaštvo još uvijek grijeh u očima kršćana, Lombardi su izmislili sustav dvostrukog vođenja knjiga, u kojem su kamate prikazivali kao dobrotvorni prilog, te time izbjegli gnjev Božji:)

Obitelji koje su se posebno istakle u poslu su Pazzi i Medici.

Kasnije, glavnu ulogu u bankarstvu ima moćna obitelj Fuggers koja je čak financirala i Habsburgovce. Zanimljivo je da kamata nikad nije bila niža od 12%, a u slučaju brzih kredita, ponekad i 45%. Nije loše biti carev bankar.

U 16. st. obitelj se povukla iz posla, te uživala u svojem ogromnom bogatstvu živeći lagodni aristokratskim životom.

U 17. st. na scenu nastupaju Rothschildi koji su i danas aktualni, često i u teorijama zavjere. Od tada banke nisu rezervirane samo za kraljeve i careve, već postaju komercijalnom djelatnošću, tj, nastaju nacionalne banke.

 

 

Tko je izmislio pozdrav Daj mi 5!

Jeste se ikad zapitali tko je izmislio one svakodnevne stvari za koje se inače ne pitamo otkuda nam. Stvari kao što je auto, avion, televizor ili internet, nekako sami po sebi nameću pitanja o svojem porijeklu, ali nešto kao pozdrav Daj mi 5! ili High 5! uzimamo zdravo za gotovo. E pa danas je drugačiji dan:)

Lamont Sleets– danas srednjovječni čovjek koji živi u gradiću Eminence u SAD-u, u srednjoj školi igrao je košarku za Sveučilište Murray između 1979 i 1984, te je izmislio jedan od najraširenijih, ekstatičnih gesta u sportu – pozdrav High 5!

Godine 2007. jedna grupa entuzijasta htjela je da treći četvrtak u travnju bude Nacionalni Daj mi 5 dan (National High Five Day). Kontaktirali su Sleetsa, ali on nije htio imati ikakve veze s tim jer je, kako je objasnio, njegov otac  Lamont Sleets Sr., služio u Vijetnamu u 1oj bojnoj, 5oj pješadijske. Jedinica se zvala Pet.

The men of The Five often gathered at the Sleets home when Lamont Jr. was a toddler. They’d blow through the front door doing their signature greeting: arm straight up, five fingers spread, grunting “Five.” Lamont Jr. loved to jump up and slap his tiny palms against their larger ones. “Hi, Five!” he’d yell, unable to keep all their names straight. Years later, Sleets started high-fiving his Murray State teammates, and when the Racers played away games, other teams followed. In short, Lamont Sleets was both the inventor of the high five and its Johnny Appleseed.

 

 

Tko je izmislio toalet?

I tak, možda ovo nije najfinija tema, ali nekako nam je svima bliska. Evo neki dan padne mi na pamet da istražim tko je zaslužan za ono nužno bude i maksimalno ugodno. Nemalo sam se iznenadila kada me je Google obasipao Thomason Crapperom (!) kao inventora toaleta. Oni koji imalo razumiju engleski, cijenit će ovu podudarnost prezimena dotičnog i glagola to crap. Prevedite si sami 🙂

The Crapper

U Americi se toalet u žargonu često naziva The Crapper. Sve je počelo u II. svj. ratu sa američkim vojnicima koji su bili stacionirani u Engleskoj. Naime, većinu toaleta napravila je kompanija Thomasa Crappera te je na samom nužniku stajao naziv te kompanije The Crapper. I tako je nastao popularni među američkim vojnicima naziv, koji su ponijeli sa sobom u SAD.

Međutim, Thomas Crapper, dakako, nije prvi izumitelj toaleta. Izumitelj nije ni poznat, ali poznato je da je kretski kralj Minos imao prvi zabilježeni u povijesti toalet s tekućom vodom, a to je bilo prije 2800 godina. Toalet je također pronađen u grobnici kineskog kralja Zapadne Han dinastije, koja je vladala od 206 – 24. g. pr. Kr.

Rimljani su imali prilično napredan kanalizacijski sistem, sa jednostavnim nužnicima s tekućom vodom koja se slijevala u rijeku Tiber. Srednji vijek nije vrijedan spomena kad je riječ o daljnjem razvitku kanalizacijskog sistema.

Sir John Harrington konstruirao je prvi toalet s vodom za kraljicu Elizabetu 1596. godine. Patent iz 1775. godine za toalet sa vodom za puštanje, pripada Aleksandru Cummingu.

I polako zaokružujemo priču i dolazimo do Crapper, slavnog vodoinstalatera koji je radio za nekoliko kraljevskih obitelji. Kompanija The Crapper postoji još i danas! Pogledajte!

Tko je izumio automobil (drugi dio)

Dakle, kao što sam napomenula u prošlom postu, s Karl Benzom počinje suvremena povijest automobila. Benz je zaslužan za mnoge patente vezane za tehnologiju povezanu sa autima, a 1886. dobio je njemački patent za automobil.

Nikolaus Otto zaslužan je za četverotaktni benzinski motor s unutarnjim izgaranjem, a Rudolf Diesel za sličan takav koji ide na dizel. Ta dva motora srce su današnjih automobila. Prvi moderan auto u svim pogledima bio je Mercedes, kojeg je 1901. godine dizajnirao  Wilhelm Maybach za Daimler Motoren Gesellschafta. Imao je 34 konjskih snaga i išao je oko 70km/h. Godine 1909., Daimlerova tvornica zapošljavala je 1700 radnika koji su na godinu dana prozvodili manje od tisuću automobila na godinu.
Model TDva mehaničara za bicikle, J. Frank i Charles E. Duryea,  dizajnirali su prvi uspješni američki benzinac 1893. godine. Taj auto će dvije godine kasnije osvojiti prvu utrku u SAD-u, kao i titulu najprodavanijeg auta godine. 1908. godine Henry Ford je predstavio slavni Model T,a William C. Durant je osnovao General Motors.
Budući da je američko tržište bilo puno veće od europskog, te su Amerikanci više i zarađivali, američke kompanije zarađivale su puno više nego europske. Masovna proizvodnja tvornice Henryja Forda postala je uzor za proizvodnju automobila uopće u Americi. Broj automobilskih kompanija pala je sa 253, koliko ih je bilo 1908. godine, na 44 u 1929., sa 80% proizvodnje u rukama Forda, General Motorsa, te Chryslera, kompanije osnovanoj1925. Walterom P. Chryslerom. Većina kompanija propala je za vrijeme Velike Depresije.Automobili su bili ključna snaga za promjene u 20. stoljeću. 20-ih godina automobilska industrija postaje krucijalnom za novo konzumersko društvo.

Tko je izumio automobil? (prvi dio)

Daleko od toga da se autom danas ne pokazuje status i moć, ali velikoj većini, automobil je potreba, a ne luksuz.

Kakvi su bili sami počeci automobila? Automobil, u suvremenom smislu izmislio je Karl Benz 1886. godine, ali ako govorimo o autu kao stroju koji se sam može kretati, onda je povijest auta nešto duža – 439 godina.

Prvi automobil možda je djelo flamanskog misionara Ferdinanda Verbiesta rođenog 1623. godine. Verbiest je bio vrlo učen čovjek te je kao uspješan astronom došao u Kinu da pomogne u razvoju kineske astronomije koristeći recentne europske izume. Prema njegovoj knjizi, Verbiest je uspio napraviti stroj koji se sam pokretao i to uz pomoć primitivnog parnog stroja. Parna tehnologija u to vrijeme bila je tek u povojima. Taj stroj bio je namijenjen caru kao igračka. Ipak, dimenzije tog stroja bile su premale da bi se čovjek vozio, te nije sigurno da li je Verbiest napravio ili tek zamislio tu neobičnu napravu. Stoga, sa sigurnošću možemo reći samo to da je dizajnirao preteču auta.

18kzyb9bvxkkhjpg

18. stoljeće obilježio je parni stroj, a prvi koji je ugradio parni stroj u vozilo bio je Francuz  Nicolas-Joseph Cugnot. Vozilo je napravio između 1769 i 1771, dakle, više od 30 godina prije parne lokomotive. Težilo je oko 2.5 tone, imalo je sjedala za četiri osobe te je po zamisli, vozilo trebalo ići do oko 8km/h, no u praksi, to se nije dogodilo. Kažu da se jedan od njegovih strojeva zabio u zid, pa je to prva automobilska nesreća u povijesti.

18kzybbav6cq8jpg

1820ih i 30ih u Velikoj Britaniji postaju sve popularniji parni autobusi, ali na kraju uspjeh širih razmjera ipak izostaje.

Bilo je još mnogo pokušaja u konstruiraju onoga što bi mogli danas nazvati automobilom. Parna tehnologija pokazala se vrlo nepraktičnom za takav stroj, tako da tek sa izumom stroja sa unutarnjim izgaranjem nije bilo značajnog uspjeha. I tako, sa Karlom Benzom, počine suvremena povijest automobila.