Vjerujem da mnogi često pomisle kako bi najradije da nema banaka, kartica, kredita, minusa i svega onoga što nam zagorčava život jer jednostavno ne možemo reći ne zaduživanju. No dobro, do nekih stvari se baš i ne bi moglo doći bez zaduživanja. To je neka druga priča. Danas ćemo saznati kako se razvijao sustav banaka.
Novac, odnosno vrijedni predmeti uvijek su bili mamac za krađe, pa da se to spriječi, u 18. st. pr. Kr., čuvalo ih se u najsigurnijoj građevini koja je tada postojala – u hramovima. A kako ti vrijedni predmeti ne bi samo ležali i skupljali prašinu, svećenici su ih počeli posuđivati uz kamate. To je zabilježeno u Babilonu za vrijeme cara Hamurabija, te time počinje priča o bankama.
Grci su cijeli priču unaprijedili do sustava kakvog danas poznajemo. Poduzetnici, hramovi i javna tijela posuđivali su građanima novac, nudili usluge čuvanja novca, mijenjanja valuta te su također testirali težinu i čistoću kovanica. Isti sustav preuzeli su Rimljani. Nakon pada Rimskog Carstva, pod utjecajem kršćanstva koje je osuđivalo bavljenje tom djelatnošću, banke na kratko usporavaju svoje poslovanje i razvoj.
Iako se bankarstvom nisu bavili kršćani, ne znači da nije bilo drugih koji su rado preuzeli business. Židovi su se ubrzo jako dobro snašli u ovoj ulozi. Zbog toga su često bili na meti ogovaranja i netrpeljivosti, baš kao i Templari koji su bili bankari za one dubljeg džepa.
Tokom 13. i 14. st., posao preuzimaju Lombardi, tj. Talijani sa sjevera Italije. Budući da je zelenaštvo još uvijek grijeh u očima kršćana, Lombardi su izmislili sustav dvostrukog vođenja knjiga, u kojem su kamate prikazivali kao dobrotvorni prilog, te time izbjegli gnjev Božji:)
Obitelji koje su se posebno istakle u poslu su Pazzi i Medici.
Kasnije, glavnu ulogu u bankarstvu ima moćna obitelj Fuggers koja je čak financirala i Habsburgovce. Zanimljivo je da kamata nikad nije bila niža od 12%, a u slučaju brzih kredita, ponekad i 45%. Nije loše biti carev bankar.
U 16. st. obitelj se povukla iz posla, te uživala u svojem ogromnom bogatstvu živeći lagodni aristokratskim životom.
U 17. st. na scenu nastupaju Rothschildi koji su i danas aktualni, često i u teorijama zavjere. Od tada banke nisu rezervirane samo za kraljeve i careve, već postaju komercijalnom djelatnošću, tj, nastaju nacionalne banke.
tkojeizumio 