Tko je izmislio žvakaće gume?

I tako ja šećem neki dan i na tenisicu mi se zaljepi svježe bačena neon zelena žvakaća, vjerojatno Hubba Bubba. Rastezala sam ju par metara dok nisam skužila, a onda ju mukom skidala. Djeco draga, ne bacajte žvakaće po cesti…niti išta drugo.

Dakle, tko je izmislio tu stvarčicu? Da pogađate, zasigurno bi rekli, Ameri. E pa bili biste u pravu. Povijet žvakaće kakvu danas znamo, počinje sa Frank Fleerom i Peter Meijerom, vlasnicima tvornice Fleer Chewing Gum Company iz Philadephie, koji su početkom 20 stoljeća (1906. g.) napravili prvu žvakaću gumu. Međutim, ta prva verzija žvakaće bila je preljepljiva da bi se mogla žvakati te time ju nisu mogli plasirati na tržište. Tek 1928., Walter E. Diemer, računovođa u spomenutoj tvornici, izmislio je pravu žvakaću. Naime, u slobodno se vrijeme volio poigrati sa sastojcima žvakaće gume. Kao i kod mnogih drugih izuma, to je bilo slučajno, rekao je Walter. Dok je pokušavao napraviti nešto što je zamislio, ispalo je nešto sasvim drugo, ali uspješno!

Dodao je ružičastu boju te ju je prodao marketu pod nazivom double bubble. Walter, na svoju žalost, nikada nije imao patent za žvakaću niti je ikad dobio ikakve novce od toga. Fleer kompanija je uzela Walterov recept za žvakaću, a sam se Walter brinuo za promociju te je prodavače podučavao kako da napušu balone. Na kraju je postao potpredsjednik Fleer kompanije.

1975. godine Lifesavers Company je poboljšala proizvod. Napravili su mekanu žvakaću gumu – bubble gums. Ubrzo su brandovi kao što je Hubba Bubba i Bubblicious ušli na tržište te su redefinirali pojam žvakaće gume.

 

Tko je izmislio pozdrav Daj mi 5!

Jeste se ikad zapitali tko je izmislio one svakodnevne stvari za koje se inače ne pitamo otkuda nam. Stvari kao što je auto, avion, televizor ili internet, nekako sami po sebi nameću pitanja o svojem porijeklu, ali nešto kao pozdrav Daj mi 5! ili High 5! uzimamo zdravo za gotovo. E pa danas je drugačiji dan:)

Lamont Sleets– danas srednjovječni čovjek koji živi u gradiću Eminence u SAD-u, u srednjoj školi igrao je košarku za Sveučilište Murray između 1979 i 1984, te je izmislio jedan od najraširenijih, ekstatičnih gesta u sportu – pozdrav High 5!

Godine 2007. jedna grupa entuzijasta htjela je da treći četvrtak u travnju bude Nacionalni Daj mi 5 dan (National High Five Day). Kontaktirali su Sleetsa, ali on nije htio imati ikakve veze s tim jer je, kako je objasnio, njegov otac  Lamont Sleets Sr., služio u Vijetnamu u 1oj bojnoj, 5oj pješadijske. Jedinica se zvala Pet.

The men of The Five often gathered at the Sleets home when Lamont Jr. was a toddler. They’d blow through the front door doing their signature greeting: arm straight up, five fingers spread, grunting “Five.” Lamont Jr. loved to jump up and slap his tiny palms against their larger ones. “Hi, Five!” he’d yell, unable to keep all their names straight. Years later, Sleets started high-fiving his Murray State teammates, and when the Racers played away games, other teams followed. In short, Lamont Sleets was both the inventor of the high five and its Johnny Appleseed.

 

 

Tko je izumio automobil (drugi dio)

Dakle, kao što sam napomenula u prošlom postu, s Karl Benzom počinje suvremena povijest automobila. Benz je zaslužan za mnoge patente vezane za tehnologiju povezanu sa autima, a 1886. dobio je njemački patent za automobil.

Nikolaus Otto zaslužan je za četverotaktni benzinski motor s unutarnjim izgaranjem, a Rudolf Diesel za sličan takav koji ide na dizel. Ta dva motora srce su današnjih automobila. Prvi moderan auto u svim pogledima bio je Mercedes, kojeg je 1901. godine dizajnirao  Wilhelm Maybach za Daimler Motoren Gesellschafta. Imao je 34 konjskih snaga i išao je oko 70km/h. Godine 1909., Daimlerova tvornica zapošljavala je 1700 radnika koji su na godinu dana prozvodili manje od tisuću automobila na godinu.
Dva mehaničara za bicikle, J. Frank i Charles E. Duryea,  dizajnirali su prvi uspješni američki benzinac 1893. godine. Taj auto će dvije godine kasnije osvojiti prvu utrku u SAD-u, kao i titulu najprodavanijeg auta godine. 1908. godine Henry Ford je predstavio slavni Model T,a William C. Durant je osnovao General Motors.
Budući da je američko tržište bilo puno veće od europskog, te su Amerikanci više i zarađivali, američke kompanije zarađivale su puno više nego europske. Masovna proizvodnja tvornice Henryja Forda postala je uzor za proizvodnju automobila uopće u Americi. Broj automobilskih kompanija pala je sa 253, koliko ih je bilo 1908. godine, na 44 u 1929., sa 80% proizvodnje u rukama Forda, General Motorsa, te Chryslera, kompanije osnovanoj1925. Walterom P. Chryslerom. Većina kompanija propala je za vrijeme Velike Depresije.Automobili su bili ključna snaga za promjene u 20. stoljeću. 20-ih godina automobilska industrija postaje krucijalnom za novo konzumersko društvo.